субота, 17. јануар 2009.

No. 3/I

Koja god bila prava priroda bloga, ono što po meni svakako spada u važna svojstva je aktuelnost napisanog za druge. Mislim, blog svakako nije dnevnik, njega pišete pre svega, a ponekad i jedino, za sebe. A pisanje za javno čitanje nameće poneke zahteve koje bez ikakvih posledica možete ignorisati ako je tekst samo za "kućnu upotrebu". I otuda gornji naslov. Napisani tekstovi sa radnim naslovima "No. 1" i "No. 2" daju neku vrstu osnove ili, ako hoćete, pozadinu koja dosta dobro (po mojoj proceni, naravno) prikazuje sve prednosti ali i sva ograničenja - mene same. Prvi
deo se završava negde u periodu studiranja, na prelomu poslednje decenije XX veka. Drugi deo ima daleko oštriju graničnu liniju kraja, datum 31. decembar 2008., moj poslednji radni dan pre trajnog razilaženja sa Astronomskom opservatorijom u Beogradu. I dok je početak najviše nalik tzv. "romansiranim biografijama", kraj je preko taksativno nabrojanih problema sa kojima sam se susretala, ono što se često opisuje kao "sudar sa realnošću". ALI, kako sam uverena da opšte mesto o nepremostivim razlikama između teorije i prakse NE STOJI, prihvatila sam poziv za učešće na ovom blogu. Sa nadom da mogu nekako da doprinesem "opštoj dobrobiti" - naravno, u sopstvenom tumačenju :-) Dakle, krećemo!

Ako postoji i jedna zemlja na planeti Zemlji kojoj uopšte nije potrebna Međunarodna godina astronomije, 2009., u onom delu u kome UN poziva na približavanje predmeta laicima, to je najverovatnije - Čile. Ne znam sa sigurnošću kako da kvantifikujem tvrđenje odn. odredim objektivno stanje stvari, da li brojem teleskopa ili brojem instrumenata/prijemnika po glavi stanovnika, ali za koji god broj od ova dva da se opredelim, velika je verovatnoća da se Čile nađe na prvom mestu u svetu. Subjektivno je lako - za tri i po godine koliko sam do sada provela ziveći i radeći u Santijagu, nisam srela ni jednu jedinu osobu koja nije znala šta je astronomija. Ni jednom mi se nije desilo da se na pretstavljanje ko sam i šta radim, od mene zatraži horoskop! A nije da nema sujeverja :) i nije baša da sam se kretala u vrlo uskom ili prethodno probranom (npr. visoko obrazovanje) krugu domaćih ljudi. Količina onoga što bih o toj 'astrozemlji' svakako želela da napišem je baš, ali baš, velika, vrlo neprimerena blogu. Stoga 'lomim' tekst na nekoliko nastavaka...

Opservatorija La Silla

Evropske južne opservatorije (European Southern Observatory, ESO) smeštena je severno od grada La Serena, na vrhu planine La Silla (čita se 'la silja', šp. stolica, prim. ja) na nadmorskoj visini od oko (samo) 2340m i počela je sa radom početkom 1969. godine. U sklop opservatorije trenutno ulaze tri teleskopa u potpunom ili delimičnom vlasništvu ESO, četiri nacionalna teleskopa, a jedini do sada 'penzionisani' teleskop SEST (eng. Swedish-ESO Submillimeter Telescope) prestao je sa radom 2003. godine. Kako meni oči zacakle na pomen radio astronomije, o teleskopima u Čileu u ovom spektralnom domenu (SEST, NANTEN 1/2, APEX, ASTE, ALMA) nameravam da pišem mnogo više i - kasnije. Stay tuned! Oko čak dvadeset prijemnika/instrumenata se može ili se moglo koristiti za posmatranja i merenja u širokom pojasu spektra elektromagnetnog (EM) zračenja.

Na 2.2m teleskopu (levo) trenutno se mogu montirati tri instrumenta, FEROS, WFI i GROND (eng. the Fiber-fed Extended Range Optical Spectrograph, Wide Field Imaging i Gamma-Ray Burst Optical/Near-Infrared Detector, respektivno).

Na 3.58m NTT-ju (eng. New Telescope Technology) su SOFI i EFOSC2 (eng. Son if ISAAC, ESO Faint Object Spectrograph and Camera, respektivno),

dok je 3.6m teleskop (levo) opremljen HARPS-om (eng. High Accuracy Radial velocity Planet Searcher).
Od nacionalnih teleskopa tu su 1.2m Euler Telescope (Švajcarska), 1.54m (Danska) i automatski 0.60m REM (eng. Rapid Eye Mount, Italija) i (južni) 0.25m TAROT (fr. Télescope Action Rapide pour les Objets Transitoires, Francuska). Poslednji akronimi lepo pokazuju da u esnafu, srećom, ima nas koji volimo da se našalimo na sopstveni račun...

Opservatorija Las Campanas deo je Karnegijevih opservatorija (eng. Carnegie Observatories), a vlasništvo dva najveća teleskopa deli sa Konzorcijumom četiri univerziteta iz Sjedinjenih američkih država. U neposrednoj blizini je La Sille, i počela je sa radom 1971. godine. Las Campanas (šp. campana znači zvono) obuhvata četiri teleskopa. 'Blizanci' Baade i Clay prečnika 6.5m


od instrumenata ovaj par poseduje PANIC, IMACS i MagIC (Badeov teleskop; eng. Persson's Auxiliary Nasmyth Infrared Camera, The Inamori Magellan Areal Camera and Spectrograph i The Raymond and Beverly Sackler Magellan Instant Camera, respektivno) i LDSS3, MIKE, MIKEfiber i MagE (Klejov teleskop; The Low Dispersion Survey Spectrograph, note: upravo povučen, The Magellan Inamori Kyocera Echelle (Spectrograph), multi-object fiber feed for MIKE i The MagE (Magellan Echellette) Spectrograph, respektivno).


Prvi teleskop ove stanice je teleskop Henrietta Swope prečnika 1m (levo). Od instrumenata poseduje CCD kameru i RetroCam.



Irénée Du Pont teleskop prečnika 2.5m (desno), osim već pomenute CCD kamere, može se opremiti još i instrumentima WIRC, WFCCD, Boller&Chivens Spectrograph, Echelle i CAPSCam (eng. Wide Field IR Camera, Wide Field Reimaging CCD Camera, Slit Spectrograph, Echelle Spectrograph i (Carnegie) Astrometric Planet Search Camera, respektivno).

Istočno od La Serene smestile su se: Opservatorija CTIO



(eng. Cerro Tololo Inter-american Observatory) deo je NOAO (eng. National Optical Astronomical Observatory).

Obuhvata teleskop Blanco prečnika 4m 9levo) koji je opremljen sa više instrumenata, i to: Mosaic II CCD Imager, Hydra CTIO, R-C Spectrograph, i ISPI od eng. Infrared SidePort Imager. Četiri manja teleskopa kojima upravlja Konzorcijum SMARTS sa opremom: 0.9m (prvi teleskop na ovom odredištu, konstruisan je 1965) sa 2K optical imager prijemnikom, Yale 1m sa 4K optical imager-om, 1.3m/ex-2MASS sa ANDICAM i 1.5m sa dva spektrografa, R-C Spectrograph i Echelle Spectrograph.

Opservatorija SOAR

(eng. Southern Astrophysical Research Telescope) ima jedan teleskop prečnika 4.1m koji je u vlasništvu konzorcijuma Brazila i SAD. Fotografija iznad daje pogled na Cerro Pachon sa Cerro Tololo: leva kupola je SOAR-ov teleskop (desno je GEMINI/South). Aktivni su sledeći instrumenti: OI, (G)HTS i OSIRIS (eng. Optical Imager, Goodman Hight Throughput Spectrograph i the Ohio State InfraRed Imager/Spectrometer, respektivno).

Opservatorija GEMINI (SOUTH)

(home) ima dva teleskopa "blizanca", prečnika 8.1m. Južni je smešten je na vrhu Cerro Pachón na 2737m. Drugi blizanac se nalazi na vrhu Mauna Kea na Havajima. Od instrumenata parnjak na jugu poseduje: GMOS, Phoenix i T-ReCS (eng. akronimi: Gemini Multi-Object Spectrographs i Thermal-Region Camera Spectrograph, respektivno).

SVE fotografije u blogu No.3 su na javnim stranicama opservatorija!

Sledi: severnije opservatorije

Нема коментара: