уторак, 29. септембар 2009.

22. Septembar 2009. Tuzan dan za ASTRONOMIJU u Srbiji


Dogodilo se dana 22. septembra:

1791. Rođen je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize.

1862. Predsednik SAD Abraham Linkoln objavio je dekret prema kojem svi američki robovi postaju slobodni građani od 1. januara 1863.

1882. Umrla je srpska slikarka Katarina Ivanović, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i vrlo uspešne mrtve prirode. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".

1885. Rođen je američki filmski režiser i glumac austrijskog porekla Erih fon Štrohajm, jedan od najvećih režisera nemog filma ("Kraljica Keli", "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka").

1955. U Velikoj Britaniji počela je da radi komercijalna televizija. Prvi plaćeni oglas bila je reklama za pastu za zube.

1960. Proglašena je nezavisnost afričke države Mali (bivši Francuski Sudan) sa predsednikom Modibom Keitom.

2007. Umro Marsel Marso, francuski pantomimičar koji se proslavio likom Bipom. Poznat kao Čarli Čaplin pantomime, Marso inspirisan glumcima ere nemog filma, širom sveta postao poznat 1947. po liku klovna belog lica, u poluveru i sa šeširom.

2009. Na sajtu Astronomskog magazina objavljeno da je časopis ASTRONOMIJA prestao da izlazi ...

... u Međunarodnoj godini astronomije jedini naučno-popularni časopis iz astronomije je ugašen. Da tuga bude još veća, mislim da je to jedini naučno-popularni časopis u Srbiji uopšte (ako izuzmem Nacionalnu Geografiju koja nije baš "naša"). da sve bude još gore, ne pričamo ovde o situaciji "daj šta daš samo da je nešto", već pričamo o jednom izuzetno kvalitetnom, i po sadržini i po koricama, časopisu koji već 6 godina ima svoju vernu publiku čiji broj stalno raste. Da se razumemo, to je časopis koji je živeo i opstajao na čistom entuzijazmu. Niko tu nije zarađivao silne pare, bilo je bitno samo da se pliva i da se piše o astronomiji, da se ljudima donesu neke kvalitetne, sveže vesti iz astronomije i srodnih nauke, da se pokaže šta svet radi dok mi...samo pišemo o tome...a sad više ni to ne možemo.
I šta ljudi da čitaju sada? Neke senzacionalističke "naučne" vesti i Blica i sl. o već nekom opet meteoru koji treba da nas pregazi već nekad?

Ja razumem da je astronomija velikoj većini verovatno poslednja rupa na svirali, u ovoj zemlji opterećenoj drugim, u neku ruku ozbiljnijim problemima, ali, rekla sam to više puta, rećiću to opet - šta ima zemlja koja ostane bez nauke? Kuda može da ide zemlja gde nivo naučne nepismenosti eksponencijalno raste? Možete biti bogatiji od Bil Gejtsa, Stiv Dzobsa i Gugl braće zajedno, ako ne znate šta s tim da radite, džaba vam sve! S druge strane, ako imate ideje i znanje, iz ničega možete napraviti nešto! Možete rasti, napredovati, oporaviti se, povratiti se.

Meni je strašno da vidim da bežimo pred pomračenjem Sunca, da se sakrivamo od Jupitera jer je možda Avax, da mislimo da astronomi izrađuju horoskope i nose kristalne kugle, da "kupujemo" razvodnjeno obrazovanje, da se bojimo crnih rupa koje će ludi naučnici napraviti u CERN-u i koje će nas progutati, da mislimo da Mars može biti veći od Meseca, da su nam udarne vesti skandali raznih estradnih zvezda, da većina omladine danas nalazi svoje uzore na PINK-u, da grupa ljudi ne može slobodno da se prošeta i pored milicijske zaštite od huligana a kamoli jedan zalutali stranac, da ljudi ostaju gladni i bez posla jer je proizvodnja skoro potpuno ugušena, da čekamo taj beli šengen ko da nam je to sve u životu a da najveći broj ljudi nema dovoljno ni da se mrdne iz svog mesta a kamoli turistički obilazi svet...a sve to ide jedno sa drugim. Kulturno, obrazovano, naučno-pismeno društvo lako izbegava ove simptome "prehlade" ... a kod nas je to već poodmakla metastaza.
Međutim država smatra da se takva oboljenja leče tretiranjem "površinskih" simptoma, umesto da tretira osnovni uzrok, te tako i dalje nije u stanju da prepozna ne samo značaj fundamentalnih nauka i ulaganja u iste, već i značaj popularizacije tih istih nauka kroz, između ostalog, naučno-popularne časopise kakav je bila Astronomija, koju je danas više nego ikada, apsolutno presudno spasiti od istrebljenja kao što se radi sa svim ugroženim vrstama.

Vrhunac ironije - popularan časopis ASTRONOMIJA ugašen u Međunarodnoj godini astronomije .... šta je sledeće?

5 коментара:

Silvana је рекао...

E?! Sta je bilo, zasto? Zar nije tiraz bio sve veci i veci? Pretpostavljam da je i cena bila ipak dostizna, u cemu je bio problem? Mislim, ne bih pitala da saopstenje o prestanku izlaska casopisa nije za mene potpuno nemusto...

Tijana је рекао...

Finansije ... do sad su bili na nuli, sad (tj vec neko vreme) su presli u "dobar minus" ... kriza, drzava slabo pomaze, oni koji su se oglasavali u listu prestali da se oglasavaju ... Ne znam. Kontam neke sponzore da vijam al sa svima s kojima sad do sada neformalno pricala ...slaba vajda - kriza pa se svi stisli a nikog bas nije tolka briga za nauku :(

Milic је рекао...

:(

Kristina је рекао...

Jad i beda... :(

Silvana је рекао...

OK za finansije, mislim sta bi drugo moglo da bude, a da ljudi koji prave casopis i dalje imaju istu strast ka astronomiji? :-) Zapravo su me zanimali detalji, naravno ako nije za javnu raspravu, u redu, nema problema. Cinjenica da je Astronomija zamisljena kao komercijalni casopis, ako sam dobro shvatila, sigurno nije ostavljala mogucnosti pristupa drzavnim jaslama. Pa me zanimalo gde je pukla "finansijska konstrukcija", odn. da li je tiraz nedovoljan za isplativost, ili mozda neko nije platio posteno uradjeno, npr. distributeri? Ako je tiraz, koliko bi prodatih primeraka bilo dovoljno za ozivljavanje? Ako je ono drugo, da li bi veci procenat pretplatnika (time i manja zavisnost od distributera, tj. trafika) bio garancija duzeg zivota? I tako...